U veljači je održan Biovegin stručni skup s temom Mikrobiom i važnost integrativnog pristupa u kreiranju snažnog imuniteta.Temu su farmaceutskoj publici predstavili vrhunski domaći i strani stručnjaci. Donosimo kratak pregled osnovnih tema i zaključaka konferencije.
Ljudsko tijelo sadrži deset puta više bakterija nego stanica. Riječ je o dobrim bakterijama koje sačinjavaju mikrobiom – sustav koji je ključan za proizvodnju energije i korisnih tvari te zaštitu od toksina, upala i oštećenja stanica. Najveći dio mikrobioma nalazi se u crijevima; otprilike 100 milijardi bakterija među kojima je više od 30.000 različitih vrsta. To je takozvana crijevna flora ili mikrobiota – temelj našeg imunološkog sustava.
Skup je otvorio makrobiotički zdravstveni savjetnik Zlatko Pejić te pozvao na ponovno promišljanje suvremenog načina prehrane i svih utjecaja koje ima na naš unutarnji i vanjski okoliš. Odustali smo od žvakanja jer je industrija već toliko preradila hranu da je ne moramo ni žvakati. Čak ne moramo ni razmišljati što jesti, jer ćemo i za to dobiti ideju od industrije. Budući da smo posvećeniji poslu i ostvarivanju onoga što smo si u danu zacrtali, hranjenje nam treba trajati što kraće. Moderni čovjek svaki svoj zalogaj žvače svega četiri do pet puta! Osim što (mislimo da) nemamo vremena, svakim dužim žvakanjem proizvod koji je pun konzervansa i aditiva (tzv. poboljšivača okusa) gubi bilo kakav okus hrane. Naš odnos prema hrani sveden je na to da ispunimo želudac, da budemo siti, a pri tome zanemarujemo potrebe cijelog tijela. Već i niže razvijene životinjske vrste su selektivne u izboru hrane, a mi smo u tome na neki način otišli u regresiju. Neophodno je da razvijemo osjetljivost za hranu koju jedemo, da postanemo selektivni i spremni procijeniti što nam je potrebno, ovisno o godišnjem dobu, našoj aktivnosti i slično.
Crijeva - naš drugi mozak
Zdrava crijeva sastoje se od različitih vrsta bakterija kod različitih ljudi i ta različitost omogućuje da se osjećamo dobro, istaknula je akademkinja i naša najpoznatija neurologinja, dr. Vida Demarin. Dođe li do promjene u toj različitosti mikrobiota, to je disbioza, koja može doprinijeti nastanku bolesti. Stoga je mikrobiom u posljednje vrijeme u fokusu mnogih istraživanja, koja na novi način nastoje razumjeti autoimune i gastrointestinalne poremećaje, pa i poremećaje mozga.
Crijevni mikrobioti igraju značajnu ulogu u našem fizičkom i psihičkom zdravlju putem njihove vlastite neuralne mreže, tzv. crijevni živčani sustav (enteric nervous system, ENS). To je kompleksi sistem od oko 100 miljuna živaca koji su smješteni u sluznici crijeva. Taj ENS sistem, katkad nazivamo „drugi mozak“, a on nastaje iz istog tkiva kao i centralni živčani sustav, te ima i strukturne i kemijske sličnosti s mozgom.
Procjenjuje se da imamo 400 do 600 miljuna neurona u našim crijevima. Nismo svjesni našeg razmišljanja o crijevima, no taj sistem proizvodi oko 95 % serotonina i 50% dopamina koji se nalaze u našem tijelu.
Propusnost crijeva - okidač za upale
Dr. Sanja Toljan, specijalistica anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja te anti-aging i preventivne medicine iz Poliklinike Orlando, ustvrdila je da je stres jedan od glavnih okidača za propusnost crijeva, uslijed čega u krvotok ulaze tvari koje izazivaju upale. Pritom najviše problema uzrokuju gluten (posebno u proizvodima od pšenice), kravlje mlijeko i kvasac, pa se izbjegavanjem tih namirnica tegobe s propusnim crijevima mogu znatno ublažiti.
Povezanost mikrobiote i povećane intestinalne permeabilnosti predmet je danas mnogih znanastvenih istraživanja. Intestinalna permeabilnost smatra se faktorom koji modulira imunološku reakciju u organizmu. Mnogi autori naglašavaju ulogu izmijenjene intestinalne permeabilnosti u nastanku autoimunih bolesti, kroničnih degenerativnih, te neorodegenerativnih stanja.
Kada je integritet crijevne sluznice narušen, kao posljedica promijenjene funkcije mikrobiote, inače bezopasni komenzali i molekule mikroba mogu ući u cirkulaciju i započeti imunološku reakciju, inflamaciju ili infekciju, koja favorizira metaboličke i imunološki posredovane bolesti.
Nova generacija probiotika
Nakon gotovo dva desetljeća našeg života s komercijalnim sojevima probiotika, došlo je vrijeme i za nove generacije, naglasila je dr.sc. Darija Vranešić iz KBC Zagreb.
„Temeljem istraživanja identificirani su određeni probiotički sojevi kojima su dokazani konkretni povoljni učinci na zdravlje čovjeka. Takvi sojevi izolirani su i razvijani u vodećim svjetskim laboratorijima, a njihova je učinkovitost dokazana kliničkim istraživanjima. Probiotici nove generacije ne samo da sadrže više različitih sojeva sa specifičnim učincima na zdravlje čovjeka, nego je i njihova koncentracija iznimno visoka – broje se u desecima milijardi.“
Istaknula je bugarsku tradiciju probiotika te inovatora Kirila Petrova koji je predstavio novu generaciju probiotika iz peludi visibabe, koji se smatra najčišćim probiotikom na svijetu. Temelji se na soju GLB44 Lactobacillus bulgaricusa te je superiroan u inhibiciji patogenih organizama kao što su E.coli, Lsiteria, Salmonella. Istraživan je na ljudima na području eradikacije H. pylori i vaginalnog zdravlja.
Gljive i mikrobiom u svjetlu najnovijih istraživanja
„Gljive su riznica tvari koje blagotvorno djeluju na naše tijelo. Zbog velikog interesa za probavni mikrobiom, gljive se sada proučavaju kako bi se utvrdilo na koji način bi mogle promijeniti probavni ekosustav. Preliminarni podaci vrlo su obećavajući, što upućuje na značajni in vitro i in vivo povoljan učinak“, iznio je Mag. med. Jerry Angelini, znanstveni edukator za Host Defense.
Istraživanje (1) upućuje na to da su polisaharidi iz gljiva reishi učinkoviti “ne samo u tretiranju crijevne neravnoteže uzrokovane visokim unosom nekvalitetnih masnoća već i u održavanju čvrstoće stijenki crijeva i smanjenju metaboličke intoksikacije.
Druga studija (2) pokazala je da reishi može u značajnoj mjeri potaknuti fermentaciju bakterija Bifidobacterium i Lactobacillus, istovremeno sprečavajući razmnožavanje patogenih bakterija iz roda Salmonella. Lavlja griva povoljno utječe na crijevni ekosustav istovremeno podržavajući imunosne funkcije i pozitivno djelujući na upalne markere. (3)
Na imunosni odgovor koji nastaje u probavnom sustavu utječe probiotička i patogena mikroflora. Kako se broj probiotičkih vrsta povećava, modulira se imunosni odgovor i umjesto upalne reakcije aktivira se imunosna tolerancija.
- Effect of Ganoderma lucidum polysaccharides on the growth of Bifidobacterium spp. as assessed using real-time PCR. Author(s) : Yamin, S.; Shuhaimi, M.; Arbakariya, A.; Fatimah, A. B.; Khalilah, A. K.; Anas, O.; Yazid, A. International Food Research Journal 2012 Vol.19 No.3 pp.1199-1205 ref.29
- Ganoderma lucidum reduces obesity in mice by modulating the composition of the gut microbiota Chih-Jung Chang, Chuan-Sheng Lin, Chia-Chen Lu, Jan Martel, Yun-Fei Ko, David M. Ojcius, Shun-Fu Tseng, Tsung-Ru Wu, Yi-Yuan Margaret Chen, John D. Young & Hsin-Chih Lai Nature Communications 6, Article number: 7489 (2015)
- Extracts from Hericium erinaceus relieve inflammatory bowel disease by regulating immunity and gut microbiota Chen Diling, Yang Xin, Zheng Chaoqun, Yang Jian, Tang Xiaocui, Chen Jun, Shuai Ou, and Xie Yizhen Oncotarget. 2017 Oct 17; 8(49): 85838–85857.
Integrativni pristup liječenju karcinoma
Iskustva o važnosti integrativnog pristupa u liječenju karcinoma sa sudionicima skupa podijelila je Patricia Peat, osnivačica britanskog udruženja Cancer Options gdje pacijente upućuju na aktivno istraživanje djelotvornih tretmana te im pružaju podršku: „Ljudi koji saznaju da imaju rak često su u stanju velikog šoka, a službeni medicinski sustav im sugerira da je njihova uloga pasivna. Kako sve šire spoznaje o vanstaničnoj okolini podržavaju upotrebu funkcionalne hrane, kako u podršci tretmanima, tako i u reduciranju negativnih nuspojava i povećanja kvalitete življenja. Na Stručnom skupu predstavila je povijest i ishode liječenja karcinoma te preporuke za implementaciju integrativnih metoda kako bi rezultati u imunoterapiji u budućnosti bili bolji. Istaknula je pozitivne učinke arabinoksilana na oporavak pacijenata oboljelih od raka, a svoja vlastita istraživanja na tu temu predstavio je i naturopatski onkolog iz Portugala, prof. Serge Jurasunas: “Danas se stvara novi smjer imunoonkologije koji upućuje na potrebu jačanja vlastitih obrambenih snaga organizma pacijenata. Zato u radu sa svojim pacijentima uvijek kombiniram arabinoksilan i kurkumin te ostale dostupne metode unutar protokola. Kurkumin je spoj koji cilja većinu obilježja raka, uključujući apoptozu, angiogenezu i aktiviranje imunosustava. Arabinoksilan i kurkumin mogu raditi u sinergiji kako bi zaustavili progresiju staničnog ciklusa, zaustavljajući na taj način prodiranje i rast stanica raka. Po mom iskustvu, ova se kombinacija pokazuje učinkovitom u smanjenju tumorskih markera i u reduciranju širenja metastaza.“
Pogledajte prilog iz emisije Zdravlje na kvadrat, Nova TV.